Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Osijek iz EU-fondova dobio 46, a Lika 0,5 milijuna eura

U proteklih 15 godina Europska unija dodijelila je 1,3 milijardi eura za financiranje projekata u Hrvatskoj. No, do sada su institucije, udruge, ustanove i drugi subjekti u našoj zemlji od toga uspjeli ugovoriti i povući oko 650 milijuna eura.

Najveći dio tog novca, 750 milijuna eura, dolazi kroz program Ipa za koji je ugovaranje projekata u tijeku i koji Hrvatska može koristiti sve do ulaska u EU. Dosad su kroz taj program ugovoreni projekti vrijedni nešto više od 142 milijuna eura. Sudeći prema novcu povučenom iz ranijih programa, koji je bio vrlo dobro iskorišten, u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija optimistični su kada je u pitanju povlačenje novca iz programa Ipa. Taj program funkcionira kroz pet komponenti: pomoć u tranziciji i jačanje institucija, regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj.

U Ministarstvu ističu da prekogranična suradnja ima važnu ulogu u regionalnom razvoju, revitalizaciji gospodarstva, zaštiti prirode i okoliša te jačanju socijalne kohezije. Inače, u Hrvatskoj je najviše projekata prekogranične suradnje ostvarila Osječko-baranjska županija. Na prije nekoliko dana završenom drugom krugu natječaja iz programa Ipa II Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska odobreno je čak 25 projekata koje su osmislile institucije, udruge i drugi subjekti s područja te županije te će im biti dodijeljeno čak 3,8 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ostalih sedam županija, koje su aplicirale na tom natječaju, ukupno je dobilo 2,9 milijuna eura. »Kada tim bespovratnim sredstvima dodamo 15 posto koje moraju osigurati sami nositelji projekta, tada dolazimo do iznosa od 4,4 milijuna eura za nove projekte u našoj županiji«, kaže Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, koja je partner u brojnim projektima. On podsjeća da je u prvom krugu tog natječaja na područje županije povučeno 2,6 milijuna eura.

Najviše novca, 13,7 milijuna kuna, doći će za razminiranje površina uz granicu s Mađarskom, a čak je 10 projekata odobreno Sveučilištu J. J. Strossmayera iz Osijeka za njegova četiri fakulteta. Inače, dosad je za područje te županije odobreno 165 projekata ukupne vrijednosti 345 milijuna kuna. Prema Ribićevim riječima, svemu tome prethodio je veliki trud uložen u kvalitetnu pripremu projektnih prijedloga, ali i jačanja kapaciteta potrebnih za samu provedbu odobrenih projekata. Jedan od najvećih iznosa koji je na području Slavonije povučen iz nekog EU-ova fonda bio je 2007. godine za gradnju hale poduzetničkog inkubatora Bios u Osijeku. Za cijeli projekt bilo je potrebno 1,4 milijuna eura. Iz programa Phare odobreno je 920.000 eura, dok su ostatak sufinancirali Grad Osijek i Bios.

Ne pripremi li se dobro za strukturne fondove, Hrvatska bi se mogla naći u problemima, jer se može dogoditi da ne uspije povući dovoljno novca iz strukturnih fondova kako bi 'pokrila' plaćenu članarinu. No, u Ministarstvu vanjskih poslova su optimisti, »jer dosadašnje iskustvo u provedbi pretpristupne pomoći pokazuje da je Hrvatska spremna odgovoriti zahtjevima provedbe regionalne politike Unije, a kontinuiranim ulaganjem u stručne kadrove koji će provoditi ovu Unijinu politiku na nacionalnoj razini osigurat će se maksimalna apsorpcija sredstava namijenjenih Hrvatskoj«.

Direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije Zlatko Herček kaže da je ta županija kroz fondove Sapard i Ipard (desetak projekata je u tijeku) povukla između 12 i 15 milijuna eura te da su korisnici dobili od 500.000 do 10 milijuna kuna. Program Sapard je zaključen, a u okviru njega povučeno je 25 milijuna kuna. Sad je u tijeku četiri-pet manjih projekata vrijednih od 100.000 do 150.000 eura. Riječ je o izradi brošura i internetskih stranica, odnosno o edukaciji korisnika. Zagrebačka županija ima i jedan projekt prekogranične suradnje s Krškim (Slovenija), a riječ je o razvoju medičarstva i licitarstva. Herček napominje da je u planu kadrovsko ekipiranje Agencije, koja izdaje i bilten Županije, kako bi mogla povući novac iz kohezijskih EU-ovih fondova.

Pročelnik za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije Alen Leverić kaže da je ta županija pripremu za strukturne i kohezijske fondove počela još 2005. osnivanjem razvojne agencije AZRA. »Postotak odobrenih projekata s obzirom na postotak prijavljenih iznosi 48,33 posto, dok je na nacionalnoj razini prosjek prolaznosti projekata dvadesetak posto«, kaže Leverić. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata iznosi 31 milijun eura - vrijednost odobrenih projekata iznosi 9 milijuna eura, dok je vrijednost projekata koji se u procjenjuju 2,6 milijuna eura. Usporedbe radi, za rad agencije AZRA Županija izdvaja 1,7 milijuna kuna. Agencija je samo u 2010. godini izradila čak 27 projekata s kojima se apliciralo za različite fondove Europske unije. U značajnoj je mjeri upravo iskorištavanje EU-ovih fondova, kažu u Agenciji, pridonijelo usponu Varaždinske županije na vrh tablice konkurentnosti u Hrvatskoj. Odobreni projekti financiraju se iz različitih fondova i vrlo su široke tematike. Primjerice, odnose se na energetsku efikasnost javnih zgrada, obnovljive izvore energije, gospodarenje privatnim šumama, valorizaciju kulturne baštine te tradicionalnih prehrambenih proizvoda... Na primjer, projekt »Poduzetnička edukacija učenika/studenata inovatora Europe« počeo je 1. svibnja i trajat će 18 mjeseci. Njegova je ukupna vrijednost 270.172 eura, od čega 85 posto financira EU, a 15 posto Varaždinska županija.

I Međimurska županija koristi EU-ove fondove u projektima prekogranične suradnje sa Slovenijom. Matija Derk iz Razvojne agencije Međimurske županije kaže da dobro surađuju sa Sveučilištem u Mariboru te razvojnom agencijom u Ptuju.

No, ostaje otvorenim pitanje što zapravo moraju raditi županijske razvojne agencije: baviti se strategijom na lokalnoj razini ili privlačiti strana ulaganja iz EU-fondova. U Istri, primjerice, Razvojna agencija Ida upravlja poljoprivrednim zemljištem za eksperimentalnu proizvodnju.

K tome, ne mogu se uspoređivati županije koje graniče s članicama EU-a i one koje su na granici s državama koje još nemaju ni status kandidata, kaže pročelnica za upravljanje EU-fondovima Sisačko-moslavačke županije Tatjana Puškarić. »Uspoređivati iznose koje su iz EU-ovih fondova povukle županije koje graniče sa zemljama članicama EU-a s onima koje su povukle županije na granici s državama koje još nemaju ni status kandidata u najmanju je ruku neprimjereno«, smatra pročelnica Puškarić.

Primjerice, Osječko-baranjska županija, koja graniči s Mađarskom, u startu na raspolaganju ima 8 milijuna eura koje dijeli s još 4 županije, a Sisačko-moslavačka koja graniči s BiH s još 8 županija dijeli 1,5 milijun eura, i to u trogodišnjem razdoblju.

Na području Sisačko-moslavačke županije dosad je realizirano 39 projekata ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura. U okviru programa Ipa Prekogranična suradnja RH i BiH, od ukupno 104 projekta ta ih je županija kandidirala 10. Ukupno je dosad iz tog programa odobreno 13 projekata, od kojih se 7 provodi na području županije. Puškarić vjeruje da je takav rezultat odraz kvalitetne i pravodobne pripreme te niza provedenih edukacija za korisnike s područja cijele županije. Također, ta je županija već pripremila 51 projekt za financiranje iz strukturnih fondova kada Hrvatska uđe u EU. Njihova je ukupna vrijednost 68,5 milijuna eura. Najviše ih se odnosi na razvoj komunalne infrastrukture.

Zadarska je županija u proteklih sedam godina iz EU-ovih fondova uzela 14 milijuna eura za ukupno 24 projekta. Ta je županija jedna od šest u Hrvatskoj koja se certificirala, odnosno dokazala da je spremna za prihvat ulaganja iz EU-fondova. Među projektima realiziranim na zadarskom području pomoću EU-fondova jesu tvornica za preradu ribe Ostrea u Stankovcima, Paška sirana, vodosprema u Podgradini, uređenje infrastrukture za poslovnu zonu Šopot pokraj Benkovca, Bibliobus Gradske knjižnice iz Zadra...

Za projekte ulaganja u poslovnu infrastrukturu i razvoj poduzetništva u 10 županija do kraja 2011. određeno je ukupno 19,2 milijuna eura kroz tri natječaja. Riječ je o Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Sisačko-moslavačkoj, Šibensko-kninskoj, Osječko-baranjskoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Podnositelji zahtjeva čiji projekti budu odabrani mogu računati na iznose od 325.000 do milijun eura po projektu. Ta će se sredstva dodijeliti iz fonda Ipa 2007.-2009. Podnositelji moraju unaprijed osigurati 25 posto sredstava.